Iza ranča stoji Barbara Marić, koja je 2024. godine pokrenula obrt za rekreacijsko jahanje. Smješten na adresi Vladimira Nazora 115 u Novoj Kapeli, ranč je postao dio lokalne turističke ponude usmjerene na aktivni odmor i druženje sa životinjama.

Posebno mjesto u ponudi ranča zauzimaju konji. Posjetiteljima se kroz aktivnosti povezane s jahanjem pruža prilika za upoznavanje ovih životinja, njihova ponašanja i važnosti pravilnog odnosa prema njima. Boravak uz konje zanimljiv je i djeci koja tek otkrivaju svijet životinja, ali i odraslima koji žele slobodno vrijeme provesti na drugačiji način.

Ranč Stari hrast prepoznatljiv je i po organizaciji aktivnosti namijenjenih najmlađima. Jedan od primjera je događanje „Ljeto pod zvijezdama”, organizirano u srpnju 2025. godine, tijekom kojega su djeca imala priliku sudjelovati u radionicama i zabavnim igrama, upoznavati životinje te doživjeti kampiranje u šatorima.

Takvi programi djeci omogućuju iskustva koja se razlikuju od svakodnevnih aktivnosti. Boravak u prirodi, upoznavanje životinja, zajednička igra i druženje na otvorenom potiču znatiželju, samostalnost i stvaranje novih prijateljstava.

Osim rekreacijske uloge, ranč pridonosi razvoju turističke ponude općine Nova Kapela. Jahanje i aktivnosti s konjima prepoznati su kao jedan od potencijala aktivnog turizma na području Meridiane Slavonice, gdje se sve više pozornosti posvećuje boravku u prirodi i sadržajima namijenjenima obiteljima.

Ranč Stari hrast tako povezuje rekreaciju, druženje i neposredan kontakt sa životinjama. Za obitelji s djecom, ljubitelje konja i posjetitelje koji žele istražiti drugačiju stranu Slavonije predstavlja zanimljivo odredište koje se može uklopiti u jednodnevni izlet ili boravak na području Nove Kapele.

Objava Ranč Stari hrast pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Iza projekta stoji obitelj Dročić, koja je svoju ljubav prema životinjama i prirodi pretvorila u edukativno-rekreacijski sadržaj. Eko-edu park pokrenut je u srpnju 2025. godine, a njegova je osnovna zamisao povezati boravak na otvorenom s upoznavanjem domaćih i divljih životinja te očuvanjem prirodnog okoliša.

Imanje se prostire na približno četiri hektara, a na njemu se nalaze životinje, prirodne površine i sadržaji namijenjeni edukaciji posjetitelja. Prema ranijim predstavljanjima projekta, posebnu zanimljivost čini skupina jelenske divljači, uz konje i druge manje životinje. Na imanju se nalaze i edukativni prostor, etno-kućica te dva manja umjetna jezerca.

Jedan od najzanimljivijih dijelova posjeta susret je s jelenima i košutama. Posjetitelji imaju priliku promatrati životinje izbliza i upoznati njihove karakteristike, način života i ponašanje. Posebnu pozornost privlače pitome košute koje su naviknute na prisutnost ljudi, a u organiziranim obilascima moguć je i neposredniji kontakt sa životinjama uz upute domaćina.

Eko-edu park Jelengora važnu ulogu pridaje edukaciji najmlađih. Kroz radionice, šetnje i organizirane aktivnosti djeca mogu upoznati različite vrste domaćih i šumskih životinja, naučiti prepoznavati pojedine vrste drveća i biljaka te razumjeti važnost brige o prirodi.

Posjet parku ne temelji se samo na promatranju životinja. Edukativni programi povezuju igru, istraživanje i boravak na otvorenom, čime djeci omogućuju učenje izvan učionice. Upravo zbog takvog pristupa Jelengora je postala odredište školskih izleta i terenske nastave, tijekom kojih učenici sudjeluju u radionicama prilagođenima svojoj dobi.

Osim edukativnih sadržaja, posjetitelji mogu uživati u šetnji imanjem, zelenilu i prirodnom okruženju Donjeg Lipovca. Boravak među životinjama i neposredan kontakt s prirodom pružaju drugačije iskustvo od uobičajenih turističkih sadržaja.

Eko-edu park Jelengora tako povezuje obiteljsko poduzetništvo, edukaciju i ljubav prema životinjama. Njegova posebnost leži u mogućnosti da posjetitelji, osobito djeca, na jednom mjestu upoznaju prirodu, steknu nova znanja i dožive svakodnevicu životinja u uređenom seoskom okruženju.

Objava Eko-edu park Jelengora pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Etno soba nastala je zahvaljujući trudu članova KUD-a „Radinje” i mještana Siča koji su zajednički odlučili sačuvati dio kulturne baštine svoga mjesta. U njezino uređenje uključile su se brojne obitelji darivanjem starih predmeta koji su se godinama čuvali u njihovim domovima. Tako su na jednom mjestu okupljeni dijelovi nekadašnjeg slavonskog domaćinstva, od tradicijskog namještaja i posteljine do uporabnih predmeta i narodnih nošnji.

Posebna vrijednost etno sobe upravo je njezina autentičnost. Predmeti koji se ondje nalaze nisu samo izložbeni primjerci nego dio obiteljske povijesti stanovnika Siča. Svaki od njih podsjeća na vrijeme kada su se mnogi poslovi obavljali ručno, kada se velika pozornost posvećivala izradi i čuvanju narodne odjeće te kada su se običaji prenosili s generacije na generaciju.

Uređenje prostora osmišljeno je tako da dočara izgled sobe kakva se nekada mogla pronaći u slavonskim kućama. Posjetitelji mogu upoznati tradicijske predmete, ručne radove i dijelove narodne nošnje te steći dojam o životu u slavonskim selima tijekom prošlih stoljeća.

Za očuvanje ove baštine posebno je zaslužno Kulturno-umjetničko društvo „Radinje”, koje svojim djelovanjem njeguje pjesmu, ples, folklor i običaje slavonske Posavine. Društvo sudjeluje na brojnim smotrama i kulturnim manifestacijama te organizira događanja kojima nastoji približiti tradiciju mlađim generacijama.

Osim folklornih nastupa, članovi društva posebno su posvećeni očuvanju narodnih nošnji, starih običaja i tradicijskog načina života. Upravo je Etno soba jedan od rezultata njihova dugogodišnjeg rada i nastojanja da se kulturna baština sela sačuva od zaborava.

Posjet Etno sobi KUD-a „Radinje” prilika je za upoznavanje povijesti Siča i svakodnevice nekadašnjih stanovnika slavonske Posavine. Ova mala, ali vrijedna etnografska zbirka pokazuje koliko lokalna zajednica može pridonijeti očuvanju vlastitog identiteta i prenošenju tradicije budućim generacijama.

Objava Etno soba KUD-a Radinje u Sičama pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Prema službenoj turističkoj karti TZ Meridiana Slavonica, označena ruta duga je 7,9 kilometara. Prolazi pokraj lokaliteta kao što su Čardak, Grašica, Brdo Pijane Marije i Biluš, a duž staze nalaze se odmorišta i drugi sadržaji namijenjeni pješacima i biciklistima.

Posebna zanimljivost staze su drveni vidikovci izgrađeni kao replike nekadašnjih graničarskih čardaka. Njihov izgled podsjeća na razdoblje Vojne krajine, kada je ovo područje imalo važnu ulogu u obrani granice. S vidikovaca se pružaju pogledi na dolinu Stare Kapele, okolne brežuljke i šumske površine.

Staza ima i edukativnu vrijednost. Na pojedinim dijelovima postavljene su poučne ploče koje posjetitelje upoznaju s biljnim i životinjskim vrstama ovog područja. Označene su brojne vrste drveća i drugog bilja, dok se na interpretacijskim pločama mogu pronaći informacije o pticama, šumskoj divljači te jestivim i nejestivim gljivama.

Uz prirodne znamenitosti, posebnu zanimljivost predstavljaju i nazivi pojedinih odmorišta. Imena poput Brda Pijane Marije i Bab’ Evine krčevine povezana su s lokalnim pričama, događajima i nekadašnjim stanovnicima sela, čime se dodatno čuva usmena tradicija ovog kraja.

Staza je pogodna za pješačenje, rekreativni biciklizam i upoznavanje prirode, a obilazak se može povezati s posjetom Eko-etno selu Stara Kapela. Na taj način posjetitelji mogu spojiti aktivni odmor s razgledavanjem tradicijskih kuća, etnografskih zbirki i upoznavanjem nekadašnjeg načina života u Slavoniji.

Objava Pješačko-biciklistička staza Stara Kapela pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Ideja o uređenju križnog puta nastala je iz želje da se očuva uspomena na prošlost Starog Slatinika i prostor šume u kojem su, prema povijesnim predajama, stanovnici naselja živjeli tijekom 17. stoljeća. Na tu povijest podsjećaju i dva stara križa smještena na vrhu šume.

Uređenje križnog puta pokrenuto je 2010. godine, uz sudjelovanje brojnih mještana i članova Zavičajnog društva Stari Slatinik. Svečani blagoslov održan je 25. rujna iste godine, kada se na ovom mjestu okupilo više od pet stotina vjernika. Projekt je tako postao primjer zajedničkog zalaganja lokalnog stanovništva za očuvanje duhovne i kulturne baštine.

Križni put prolazi šumskim okruženjem, a uz postaje namijenjene molitvi i razmatranju posjetiteljima pruža mogućnost šetnje prirodom. Prostor je dodatno oplemenjen sadržajima za odmor i edukaciju, uključujući klupe i poučne ploče koje približavaju prirodne značajke ovog područja.

Posebno značenje križni put ima tijekom korizmenog razdoblja, kada vjernici dolaze radi zajedničke molitve i sudjelovanja u tradicionalnoj pobožnosti. Osim vjerskog značaja, šuma Obriž zanimljiva je i posjetiteljima koji žele istražiti lokalnu povijest, upoznati prirodni okoliš ili provesti vrijeme u šetnji.

Objava Križni put Stari Slatinik pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Počeci svetišta povezani su sa srednjovjekovnim redovničkim zajednicama. Prema povijesnim istraživanjima, na ovom je prostoru postojala templarska crkva i samostan, a tijekom 13. stoljeća štovanje Majke Božje proširili su cisterciti. Kasnije su franjevci podigli crkvu i samostan u gotičkom stilu, čiji su vrijedni arhitektonski elementi sačuvani do danas.

Posebnu povijesnu vrijednost crkve predstavljaju očuvano poligonalno gotičko svetište, monumentalni trijumfalni luk te drugi kameni elementi srednjovjekovne sakralne arhitekture. Tijekom stoljeća crkva je doživjela brojne preinake, uključujući baroknu obnovu i dogradnju predvorja krajem 18. stoljeća.

U unutrašnjosti se nalaze vrijedna umjetnička djela, među kojima se ističe slika Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1872. godine, rad slikara Antuna Kellera. Posebno je značajna i zavjetna slika iz 1764. godine koja prikazuje procesiju u svetištu, a koju vjernici tradicionalno nose tijekom hodočasničkih slavlja.

Svetište je posebno posjećeno povodom blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza. Tada se u Kloštru okupljaju brojni hodočasnici iz Slavonije i drugih krajeva Hrvatske, sudjelujući u misnim slavljima, procesijama i drugim vjerskim obredima.

Uz svoju duhovnu važnost, Svetište Majke Božje Kloštarske predstavlja vrijedan spomenik kulturne i arhitektonske baštine. Njegova duga povijest, očuvani gotički elementi i položaj u blizini rijeka Orljave i Save čine ga jednim od značajnijih povijesnih lokaliteta na području Meridiane Slavonice.

Objava Svetište Majke Božje Kloštarske pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Dubovac se u povijesnim izvorima spominje već sredinom 13. stoljeća, a na području današnjeg Gospinog polja nalazila se srednjovjekovna crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Crkva je u jednom razdoblju bila i sjedište župe, no početkom 19. stoljeća srušena je. Unatoč tome, tradicija okupljanja vjernika i štovanja Majke Božje održala se sve do danas.

Posebnu vrijednost Gospinog polja predstavlja kip Blažene Djevice Marije iz 1758. godine. Uz njega su povezane brojne narodne predaje, među kojima je najpoznatija ona o njegovu povratku na Gospino polje. Prema predaji, kip se nakon premještanja na druga mjesta više puta čudesno vraćao na prvotnu lokaciju. Godine 1918. svečano je vraćen na Gospino polje, gdje se i danas čuva.

Gospino polje posebno oživi uoči blagdana Male Gospe, 8. rujna, kada se na ovom mjestu okupljaju hodočasnici iz okolnih župa i drugih dijelova Slavonije. Osim vjerske važnosti, svetište je i vrijedan dio kulturnog identiteta Bilog Briga i okolnih naselja.

Smješteno u mirnom prirodnom okruženju, Gospino polje povezuje stoljetnu duhovnu tradiciju, povijesne zanimljivosti i lokalnu baštinu. Posjetitelji ondje mogu upoznati priču o nekadašnjem Dubovcu, razgledati svetište i doživjeti mjesto koje je stoljećima sačuvalo posebno značenje za stanovnike ovoga kraja.

Objava Gospino polje pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Izgradnja vidikovca dio je ulaganja Općine Nova Kapela u turističku infrastrukturu i stvaranje novih sadržaja za posjetitelje. Projekt edukativnih i šumskih promatračnica osmišljen je s ciljem približavanja šumskog ekosustava i poticanja boravka u prirodi.

Šume koje okružuju ovo područje važan su dio njegova prirodnog identiteta. Vidikovac posjetiteljima omogućuje promatranje krajolika iz drugačije perspektive, a istodobno skreće pozornost na važnost očuvanja prirode i šumskih staništa.

Boravak na vidikovcu može biti dio kraćeg izleta ili šetnje prirodom. Posebno je zanimljiv ljubiteljima fotografije, prirodnih krajolika i mirnijih oblika rekreacije.

Objava Vidikovac Nova Kapela pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Staza je prema službenoj turističkoj karti duga 6,8 kilometara, a ime je dobila po četirima kapelicama smještenima uz rutu: sv. Ane, sv. Klare, sv. Vinka i sv. Nikole. Svaka od njih dio je lokalne vjerske i kulturne tradicije, dok zajedno predstavljaju prepoznatljivo obilježje stupničkih brežuljaka.

Osim obilaska kapelica, posjetitelji mogu uživati u pogledima na vinograde, šume i okolna naselja. Duž staze nalaze se uređena odmorišta i vidikovac, a u blizini su vinarije, restorani i drugi ugostiteljsko-turistički sadržaji. Ovaj kraj posebno je poznat po vinogradarskoj tradiciji koja već generacijama oblikuje njegov krajolik i gospodarstvo.

Staza je namijenjena ljubiteljima pješačenja i biciklizma, a njezina posebnost leži u povezivanju rekreacije s upoznavanjem lokalne baštine. Prolazak kroz vinograde i pokraj kapelica pruža mogućnost upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti Brodskog Stupnika.

Za jednostavnije planiranje obilaska dostupna je i turistička karta s označenom rutom, visinskim profilom, odmorištima i ostalim sadržajima.

Objava Pješačko-biciklistička staza Četiri kapelice pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.

Prema podacima Općine Oriovac, česma potječe iz 16. stoljeća, a smatra se da je izgrađena za vrijeme osmanske uprave ovim područjem. Građena je od opeke, na četvrtastoj osnovi dimenzija približno dva puta dva metra. Visoka je osam metara, a njezin izgled obilježavaju nakošeni zidovi i karakteristično krunište na vrhu građevine.

Zbog arhitektonske i povijesne vrijednosti Turska česma zaštićena je kao kulturno dobro. Tijekom stoljeća postala je jedan od simbola Oriovca, a njezin se prepoznatljiv oblik pojavljuje i u obilježjima lokalnih zavičajnih udruga.

Česma se nalazi u uređenom parku, u neposrednoj blizini još jednog povijesnog spomenika podignutog 1880. godine u čast generala Franje Filipovića, nekadašnjeg zapovjednika Vojne krajine.

Posjet Turskoj česmi prilika je za upoznavanje jednog od rijetkih sačuvanih tragova osmanske prisutnosti na području Brodsko-posavske županije. Njezina povijest, posebna arhitektura i položaj u središtu mjesta čine je važnom znamenitošću Oriovca.

Objava Turska česma u Oriovcu pojavila se prvi puta na TZ Meridiana Slavonica.