Između autoceste i rijeke Save, nedaleko od Nove Kapele smjestilo se selo Siče. Selo se nalazi u sastavu Općine Nova Kapela, a kao i svako drugo slavonsko selo bori se s demografskim problemima te prema posljednjem Popisu stanovništva broji 236 stanovnika.

Iako maleno, ima ovo selo itekakvu vrijednost jer je rješenjem Ministarstva kulture RH iz 2008. govor sela Siča dobio svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra. Prvi je to zaštićeni govor u Slavoniji, a nešto kasnije pridružio mu se i staroperkovački govor, također iz Brodsko-posavske županije.

Sjajna je to stvar koja sičanski govor spašava od zaborava te mu daje još veću važnost prilikom proučavanja hrvatskog štokavskog narječja.

Što se samog proučavanja sičanskog govora tiče, tu se najviše ističe naš poznati jezikoslovac Stjepan Ivšić koji ga je dugo vremena proučavao i opisao.

Sičanski govor zaista je specifičan što se može vidjeti u njegovim naglascima, ikavskom odrazu jata u dugim slogovima (díte, lȋp, vríme, vínac…) te jekvskom odrazu jata u kratkom slogovima (tjelesȃ, pjȅvat, đȅ, ćȅla, đèca…). Zanimljiv je u sičanskom govoru izgovor vokala, kao i pojavljivanje glasa l na kraju sloga (učĩl, posãl, nâgal, čũl, bĩl…). Šćakavizam (pršći,͂ košćȉce, Kȕćišće (imezemljišnoga posjeda), šćȕka, opra͂šća), nepromijenjenost glasova dj i tj u glagola (do͂jdē, za͂jdē, na͂jdē), umekšavanje glasova l i n ispred i (dīljȉli, zafāljil, pofáljit, mȍljit) i gubljenje glasa h (lȁče, ȑskavica, ȅklat, strȃ, ódali, njȉova) još su neke stvari koje sičanski govor čine posebnim.

U sičanskom govoru često je gubljenje vokala, a valja naglasiti kako on sadrži brojne arhaizme, ali ondje možemo susresti germanizme, turcizme, hungarizme…

Kako vrijeme odmiče sve je manje onih koji se, bar u tragovima, služe sičanskim govorom, ali zahvaljujući naporima entuzijasta vjerujemo kako će se za ovaj govor znati još dugo u budućnosti.

Očuvanje dijalekata poput sičanskog itekako je važno i za razvoj turizma jer se njegovom interpretacijom turistima može približiti povijest i kultura mještana naselja Siča.

Opširnije o sičanskom govoru možete pročitati u završnom  radu studentice Karmele Marinković sa studija mađarskog jezika i književnosti i hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom Zaštićeni govori slavonskoga dijalekta.

Skip to content